14.11.2012 [Upisano u Događanja, Novinski članci]

Potiho i bez prevelikog izlaska u javnost sredinom prošlog mjeseca u čelništvu Grada Čabra došlo je do iznimno bitnih promjena. Naime, gradonačelnik Željko Erent dao je ostavku na dužnost čelnog čovjeka Čabra, a do kraja mandata – dakle do svibnja sljedeće godine on će, uz suglasnost Gradskog vijeća Čabra, tu dužnost obavljati volonterski. Ostavka nije rezultat nikakvih političkih svađa, već Erentove odluke da prihvati ponudu Marijana Filipovića, vlasnika poduzeća “Finvest” Čabar, i preuzme dužnost predsjednika Uprave tog za cijeli čabarski kraj iznimno značajnog poduzeća. Pojašnjavajući motive svog čina Erent kaže:
“Nezadovoljan stanjem u pogonima “Finvesta” koji djeluju na području Grada Čabra Marijan Filipović predložio mi je da se vratim u poduzeće u kojem sam godinama radio te da zajedno pokušamo spriječiti daljni pad. Naime, zbog loših poslovnih rezultata i višegodišnjih gubitaka javila se nedavno ideja o gašenju svih pogona na ovom području i okretanja “Finvesta” isključivo turističkoj djelatnosti u kojoj bilježi odlične rezultate i zaradu, dok su drvoprerađivački pogoni donosili značajne gubitke. No, Marijan Filipović koji je stvorio ovo poduzeće to nije želio dozvoliti te mi je predložio da pokušamo promijeniti stanje i spasiti firmu. Prihvatio sam, djelomično i stoga jer sam i bez ove ponude planirao istekom ovog mandata zaključiti političku karijeru i vratiti se u privredu, a ponuda Marijana Filipovića samo je taj proces ubrzala.
Štoviše, vjerujem da ću na ovom poslu biti puno korisniji za Grad Čabar jer “Finvest” čini četvrtinu gospodarstva Grada Čabra i ako spasimo “Finvest”, spasili smo i Čabar. Ova odluka nije bilo po volji mojoj stranci (HDZ), a drago mi je da su s razumijevanjem na moj odlazak reagirali članovi Gradskog vijeća Čabra prihvativši činjenicu da je značajnije spasiti najveće poduzeće našeg kraja, nego li obavljati dužnost gradonačelnika koja se, čemu i sam svjedočim, sve više pretvara u funkciju na kojoj čovjek može razvoju svog mjesta doprinjeti sve manje.
Znači li to nakon dva mandata gradonačelnika i vaš odlazak iz politike?
“Da. Na sljedećim izborima u proljeće 2013. godine neće me biti na listama. U potpunosti se vraćam u gospodarstvo jer vjerujem da tamo mogu na bolji način pridonijeti ovom kraju. Istina, jednostavnije bi bilo sjediti sljedećih 7-8 mjeseci u fotelji gradonačelnika, ali iskreno vjerujem da kao čelni čovjek “Finvesta” mogu na bolji način pridonijeti mom zavičaju.
No, ni u “Finvestu” vas ne čeka puno bolja situacija. Kakvo je stanje?
“Jako teško. Svi pogoni već nekoliko godina bilježe značajne gubitke. U posljednje četiri godine otkaze je dobilo oko dvije stotine ljudi. Plaće su pale na minimalac. Naše obveze prema bankama su vrlo ozbiljne. Ljudi su deprimirani, gotovo već uvjereni da će sve skupa propasti. Ipak, prihvatio sam posao i vjerujem da ću moći učiniti puno jer vrlo dobro poznajem stanje, 15 godina sam tamo radio i to znatan dio u vrhu rukovodstva.
Kakve su prve reakcije kod uposlenih u “Finvestu”?
“Obratili smo se radnicima i presretan sam što smo, ponajviše možda zahvaljujući istupu Marijana Filipovića kojemu ljudi vjeruju jer je godinama gradio i stvarao ovo poduzeće, već promijenili jedan opći negativan i pesimistički stav u jedno pozitino ozračje. Jasno smo ljudima izložili koliko je stanje teško, predočili planove i zajedno krenuli u promjenu stanja.
Na čemu temeljite vjeru u boljitak?
“Svima nam je jasno da neće biti lako, ali ako zajedno krenemo u oporavak vjerujem da možemo doći do konačnog cilja. Jako je bitno velika želja Marijana Filipovića kao vlasnika da zadrži firmu i zaposlene. To je garancija daljnjih ulaganja i temelj promjene ka nečemu pozitivnom. Svakako je naš adut i skori ulazak Hrvatske u EU jer će time biti ukinuti do sada prekruta granica što će omogućiti kvalitetnije, brže i financijski isplativije poslovanje.
Da li ste, uz ova obećanja i dogovore s radnicima, već povukli i neke konkretne poteze?
“Svakako. Prva stvar koju sam tražio, a vlasnik se složio, je da nema daljneg smanjivanja plaća. Drugi nam je zadatak da u sljedećih pola godina vratimo sve zaostale plaće i napravimo takvo stanje da plaće iznova postanu redovite. Nadalje, potrebno je u velikoj mjeri smanjiti troškove poslovanja pa ćemo proizvodnju s četiri preseliti na dvije lokacije (Gerovo i najvjerojatnije Prezid) što će donijeti velike uštede od oko 2 milijuna kuna godišnje. Također, s Hrvatskim šumama uspjeli smo dogovoriti obročnu oplatu njihovih potraživanja ćime ćemo izbjeći ono što se proteklih godina znalo dogoditi a to je da zbog velikog duga plaćamo velike sume na kamate. Nadalje, na pragu smo obnove rada pogona lameliranih greda u Gerovu. Riječ je o jedinom pogonu takve vrste u Hrvatskoj i sigurno je da tržište za te proizvode imamo, a pogon je zatvoren samo zbog toga što nismo, zbog dugova, mogli dobivati sirovinu. Napokon, skoro otvaranje granica prema EU za pogon u Prezidu znači smanjenje od čak 1,8 milijuna kuna dosadašnjih troškova vezanih uz prijevoz na grabnični prijelaz Rupa što znači da će sada troškovi biti puno manji i da ćemo jako smanjiti gubitke tog pogona. Gledano u cjelini vjerujem, a takav sam ugovor i potpisao, da će do kraja 2013. godine “Finvest” biti u pozitivi i to uz nova zapošljavanja, pogotovo mladih. Krenuli smo s pet mladih stručnih ljudi i zbog toga sam sretan.
Dužnost gradonačelnika sada obavljate volonterski. U kakvom stanju ćete nasljedniku predati Grad Čabar?
“Dva sam mandata na čelu Grada i u tih nepunih osam godina mislim da smo napravili jako puno, točnije sve što smo obećali realizirali smo te postavili dobre temelje za daljnje aktivnosti tako da će oni koji od nas naslijede vlast nakon izbora u svibnju sljedeće godine imati sasvim dobru situaciju. Najviše je napravljeno na području komunalne infrastrukture gdje smo, sukladno planu, uredili i na razinu kvalitetnog komunalnog standarda podigli sva naša veća mjesta, a uz to puno smo učinili i na području očuvanju sakralnih objekata, poticali razvoj kulturnih i sportskih udruga, stvorili temelje za daljni razvoj projekta izgradnje Doma za starije u Gerovu, odnosno akumulacijskog jezera uz naselje Vode, a pri kraju je izgradnja završnog dijela Kupske magistrale, dionica Hrvatsko – Ložac.
To je ono dobro. Ono što nije dobro i što je svakako pripomoglo mojoj odluci da mjesto gradonačelnika zamjenim mjestom čelnog čovjeka “Finvesta” je činjenica da uz ovakve uvjete i uz ovakvu centraliziranu državu postaje sve besmislenije raditi u lokalnoj samoupravi. Primjerice, nama u Gradu Čabru proračun je u posljednje četiri godine pao za velikih 30 posto i trenutačno smo na samo 12 milijuna kuna što je za područje naše veličine izuzetno malo. Bolje rečeno to nam neće biti dosta ni za održavanje tzv. hladnog pogona.
Jednostavno, postavlja se pitanje opstanka jer mislim da nećemo imati dovoljno vlastitih financijskih sredstava da se samofinanciramo i brinemo o, primjerice, pet vrtića, pet osnovnih škola, desetak grobalja i crkava, 200 kilometara nerazvrstanih cesta… Ako nemate neki konstantan prihod i ako država ne decentralizira svoju ulogu i ne ostavi nam neke poreze, mi jednostavno ne možemo opstati jer za brigu o svemu treba puno sredstava kojih mi, bar kako sada stvari stoje, nemamo. Zbog toga me je zaista strah za budućnost Čabra, kao i ostalih goranskih općina i gradova!”, rekao je Erent.

“U mom mandatu nismo, a to sam žarko želio, uspjeli popraviti demografsku sliku našeg područja. I dalje bilježimo sve manji i manji broj ljudi, a stanovništvo je sve starije. Sami to ne možemo promijeniti, a očito je da niti jedna hrvatska vlast do sada ili nije znala ili nije mogla i htjela pronaći pravi način na koji bi se zaustavilo iseljavanje iz ovog dijela Hrvatske. Takvo ionako teško stanje sada je zbog gospodarske krize još teže i jedini izlaz su krupne promjene i velika decentralizacija sredstava. No, strah me je da za to u državi nema volje.”, smatra Erent.

“Štedjeti smo pokušali na svim razinama i ne vidim gdje bi se još moglo. Moju smo plaću smanjili za 30 posto, a plaće uposlenih za 25 posto. Najveća smo lokalna samouprava Gorskog kotara, a u Gradu Čabru uposleno je samo 11 ljudi. Usporedite to s puno manjim sredinama pa će vam sve biti jasno. Pitanje je može li tih 11 ljudi, a svega njih sedam vezano je uz stručne poslove, uopće kvalitetno pokrivati sve što se zakonom od jedne površinom ovako velike lokalne samouoprave traži.”, konstatira Erent.

Marinko KRMPOTIĆ