Do srijede 6. ožujka sve goranske lokalne samouprave prikupit će podatke o troškovima zimskog čišćenja prometnica u prva dva mjeseca 2013. godine te ih predočiti nadležnima u Primorsko-goranskoj županiji i zatražiti proglašenje elementarne nepogode, ili neki drugi oblik pomoći, budući da je već sada jasno da će ukupni troškovi čišćenja snijega ove godine biti tri do četiri puta veći od realno planiranih iznosa, odnosno “pojest” će iznimno velikih 10 do 15 posto proračunskih sredstava svake goranske općine i grada čime će funkcioniranje gotovo svake od ovih lokalnih samouprava biti jako otežano, istaknuto je na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici Koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika koji su jučer raspravljali isključivo o temi enormnih troškova čišćenja neuobičajeno velikih količina snijega.
Podaci koje je za Delnice iznio gradonačelnik Marijan Pleše govore sami za sebe: “U dva mjeseca ove godine ukupna količina napadalog snijega prelazi pet metara, a imali smo od 58 dana čak 41 snježni dan pri čemu su u čak 35 dana ralice morale na prometnice odradivši tisuće kilometara čišćenja. Uz čišćenje prometnica dio snježnih nanosa ispred škola, vrtića i raskršća odvozili smo iz grada, a sada problem nastaje oko toga jer ga u mjestu više ralice nemaju kamo gurati, a i lokacije za odlaganje nije lako naći.”, rekao je Pleše naglasivši kako se ozbiljnost problema vidi i iz činjenice da je sve veći broj oštećenja na stambenim objektima, ali i iz toga da su “Hrvatske šume” pred gotovo mjesec dana prestale s radom jer ljudi ne mogu na teren.
U Vrbovskom smo, dodao je gradonačelnik Vrbovskog Željko Mirković, u prva dva mjeseca ove godine već potrošili milijun kuna na čišćenje snijega, a prošle godine ukupna je svota bila 450. 000 kuna. “Tek kad zima završi vidjet ćemo kolike su štete na 130 kilometara prometnica koje moramo čistiti i tada ćemo troškove sanacije tih prometnica također morati dodati troškovima zime pa je već sada jasno da će ta stavka biti nekoliko puta veća od prošlogodišnje na kojoj smo temeljili svotu za 2013. godinu.”, rekao je Mirković.
Vrlo je oštar u svom istupu bio gradonačelnik Čabra Željko Erent po čijem su mišljenje muke sa snijegom samo nastavak gotovo dvadesetogodišnjeg lošeg odnosa nadležnih institucija prema Gorskom kotaru: “Opet smo u situaciji da se žalimo i moljakamo, a pomoć koju ćemo možda i dobiti neće riješiti temeljni problem lošeg odnosa prema nama. Moramo krenuti prema zakonima EU i tražiti posebne uvjete za život u planinskoj i ruralnoj sredini, zakone koji u EU postoje. U suprotnom nama će se u Čabru, čim uđemo u EU, početi događati to da će većina mladih ići na školovanje u Sloveniju, a najveći dio stanovništva zdravstvene usluge tražiti u susjednoj državi. Teško je to ne činiti ako znamo da nemamo potporu od vlastite države. Mi smo ove zime, još za snijega koji je pao prošle godine, bez struje bili desetak dana, a na naš upit prema HEP-u za nadoknadom evidentnih šteta u privredi odgovoreno nam je kako to nije njihova dužnost. No, zato redovno naplaćuju svaku uslugu, ali desetljećima nisu uložili u dalekovode ovog kraja. Ove zime punih 40 dana na našem području vladali su zimski uvjeti što znači da kamioni, a oni su za našu privredu jedina veza sa svijetom, niti jednog od tih dana nisu mogli dovesti ili odvesti robu! Privreda trpi ogromne štete, a Linić stalno traži ispunjavanje obveza. Pa kako ćemo ih ispunjavati, ako ne možemo raditi i zarađivati? Kako može drvoprerađivačka industrija poslovati ako “Hrvatske šume” kao državno poduzeće već gotovo tri mjeseca ne osiguravaju sirovinu poduzećima ovog kraja? Mi u Gorskom kotaru živimo i radimo u zaista otežanim uvjetima i prema ovom kraju moraju važiti drugačije zakonske odredbe, želi li se očuvati život na ovom području.”, rekao je Erent koji je razočaran odnosom Županije i države predložio čak i raspisivanje referenduma za osnivanje goranske županije.
Načelnik Brod Moravica Dragutin Crnković goranske je snježne muke dokumentirao jednostavnom pričom: “U Brod Moravicama imamo dvije pilane s tridesetak zaposlenih. Niti jedna trenutačno ne radi jer nemaju sirovine. Sirovine nema jer “Hrvatske šume” ne rade. “Hrvatske šume” ne rade jer i ne mogu po ovoj količini snijega.”, konstatirao je Crnković dodavši kako ne zna kako će platiti troškove zimskog čišćenja i zamjerivši Županijskoj upravi za ceste što ne čisti svoj dio cesta na području Brod Moravica.
Njegov kolega iz Mrkoplja, načelnik Ivan Padavić, izrazio je nezadovoljstvo i nezanimanjem čelništva najjačih politčkih stranaka ovog područja, pa i svog SDP-a, za ovu goransku muku sa snijegom, a načelnik Lokava Anton Mihelčić problem vidi u činjenici da država obilato koristi sve goranske prirodne resurse, a vraća jako malo: “Apsurdno je da pilane oko Zagreba nemaju poteškoća sa sirovinom, a naše pilane stoje. Nelogično je da plaćamo skuplju vodu i drva no u sredinama koje koriste našu vodu i drva. Tek kad nam država adekvatno bude plaćala to što sve s našeg područja uzima, doći će do promjene, a sve drugo, pa i pomoć koju sada možda i dobijemo, samo su mrvice sa stola.”, rekao je Mihelčić.
Načelnik Fužina Marinko Kauzlarić predložio je da se, nakon predaje zahtjeva za proglašenjem elementarne nepogode koji će jasno pokazati koliko to Gorani novaca bacaju u vjetar – jer se čišćenje snijega ne može drugačije nazvati – Gorani ujedine i oko prezentacije teškoća života na ovom području državnim institucijama: “Stavimo na papir koliko nam je površine oduzeto zbog dalekovoda, plinovoda, vodovoda, akumulacijskih jezera, auto prometnica i željeznice. Stavimo na papir koliko godišnje “Hrvatske šume” sjeku i zarađuju na ovom području, a kolika je zarada “Hrvatskih voda” pa sa svim tim brojkama izađimo pred nadležne instuticije kako bi jasno svima bilo koliko od Gorskog kotara koristi imaju drugi, ponajprije država, a koliko ljudi koji ovdje žive. Fužine godišnje od šumske rente dobiju 150. 000 kuna. Zar je to pravična naknada za posječenu šumu na našem području?”, upitao je Kauzlarić predloživši izradu prijedloga zakona utemeljenog na slovenskom zakonu o ruralnim područjima te rad na tome da jednog dana takav zakon zaživi u Hrvatskoj.

Marinko Krmpotić, NL