Aktivan odmor

GORANSKI PLANINARSKI PUT

1.Izvor Kupe – Pintarica (3 h)

Od izvora Kupe put se vraća koritom Suhe rečine do raskrižja s putokazima. Ovdje put obilazi izvor. Obilazak traje oko 45 min i završava na obali Kupe. Nastavlja se niz Kupu 30 min kroz zaseoke Gornje i Srednje Kupare do Donjih Kupara, gdje počinje uspon. Staza vodi šumom i nekoliko puta siječe zavoje asfaltirane ceste, prolazi zaselak Podgrič i stiže u Hrib-Skednare. Putem se otvaraju vidici na suprotnu stranu rijeke Kupe. Hrib-Skednari su selo u podnožju brda Pintarice (800 m). U selu je crkvica Sv. Leonarda sa zanimljivim križnim putem slikara naivca. Vrh Pintarica je teže dostupan.

2. Pintarica – Kraljev Vrh (3 h)

Iz Hriba-Skednari GPP nastavlja cestom prema Gerovu do raskrižja pod Pintaricom, gdje se desno makadamskom cestom dolazi u zaselak Brezovce. Kod zadnje kuće put odlazi desno stazom preko livade, pa lijevo u šumu nizbrdicom oko 30 min do asfalta, ceste iz Gerova za Zamost. Cestom lijevo oko 1 km, a onda desno na kolni put, pa na stazu koja se oštro uspinje na Svetu Goru. Sveta Gora (794 m) je brdo s dva vrha. Na jednom je relej, a na drugom crkva Male Gospe i uređen vidikovac. Vidik se pruža na ušće Čabranke u Kupu, sela Osilnicu i Hrvatsko, te na brda Kostelc, Borovšku goru u Sloveniji i Dimovac. Od crkve markacija vodi asfaltirana cesta. Cestom 20 min, a onda se odvaja na kolni put i njime uspinje do kraljevog Vrha (950m). Iz Kraljevog Vrha je lijep vidik prema rijeci Čabranci.

3. Kraljev Vrh – Rudnik (1:15h)

U Kraljevom Vrhu je raskrižje planinarskih putova s kojeg se može na izvor Čabranke stići preko Rudnika. Markacija prema Rudniku spušta se najprije 2 km asfaltiranom cestom u Tršće. Tršće (842 m) je živopisno goransko mjesto na cesti iz Delnica za Prezid.
U Tršću treba poći 200 m cestom u smjeru Prezida, a onda skrenuti lijevo sporednom cestom do planinarske kuće u zaseoku Frbežari. To je seoska kuća, smještena uz cestu i uređena za posjet planinara. Ima 16 ležajeva u dvije sobe te kuhinju.
Od planinarske kuće dalje cestom do restorana ”Brvnara” i skijaških žičara na obroncima Rudnika. Rudnik (1052m) je šumovito brdo s prosjekama za skijanje i livadama pri vrhu. Vidik se pruža na sve strane, a osobito je lijep prema slovenskom Snežniku.

4. Rudnik – izvor Čabranke (2:30h)

S vrha Rudnika vratiti se kraj Brvnare i kroz Frbežare do glavne ulice u Tršću. Ulicom lijevo 100m do desnog odvojka asfaltirane ceste i njome uzbrdo oko 30 min do raskrižja planinarskih putova prije prve kuće zaseoka Hrib. Na to raskrižje dolazi s desne strane markirani put od Kraljevog Vrha. Markacija od raskrižja vodi po hrptu 25 min asfaltiranom cestom kroz niz zaselaka zajedničkog imena Vrhovci (Hrib, Petrini i Lege). Kod prve kuće zaseoka Donji Vrhovci markacija napušta asfaltiranu cestu i desni se kolnim putem spušta 20 min u zaselak Loknari. Dalje asfaltiranom cestom 10 min pa desno šumskim putem do groblja u Čabru. Kroz groblje i preko nadvožnjaka, pa kroz drvored starih kestenova stiže se do crkve u središtu Čabra. Markacija s glavnog trga nastavlja asfaltiranom cestom uz Čabranku 10 min do izvora Čabranke.

5. Izvor Čabranke – Tatinska draga (1:30h)

Od izvora Čabranke markacija vodi starim građenim putem i u dva zavoja doseže Tropetsku stijenu od koje je prekrasan vidik na Čabar. Usput se vide oba slapa čiji su izvori na slovenskoj strani, a malo dalje se hoda iznad slikovitog korita Sušice, koja je u većem dijelu godine bez vode. Markacija prolazi između stijena i nastavlja putem iznad kamenitog korita i prije nego se spusti do njega, odlazi lijevo stazom do kolnog puta, kojim izlazi na livadu Križeva draga.
Na livadi markacija skreće oštro desno, približi se koritu Sušice i prati ga 25 min, prelazi ga i desnom stranom 15 min, pa lijevom stranom 10 min i na kraju prelazi na desnu stranu. Ovdje napušta korito Sušice i kolnim se putem uspinje i nakon 15 min izlazi na asfaltiranu cestu kod spomenika ustanku iz NOB u Tatinskoj dragi (810m).

6. Tatinska draga – Kozji Vrh (1h)

Od spomenika u Tatinskoj dragi asfaltiranom cestom za 10 min stiže se do zaseoka Majera. Nastavlja se cestom još 100m do zavoja, pa ravno kolnim putem preko polja sve do ruševina dviju kamenih kuća gdje skreće lijevo preko potoka do šireg puta. Njime desno počinje uspon do zidane vodovodne kaptaže. Nastavlja se uspon do asfaltirane ceste u Kozjem Vrhu. Prva kuća s lijeve strane je gostionica ”Tajči”. Markacija prelazi asfaltiranu cestu i vodi 15 min kolnim putem do releja na Kozjem vrhu (916m). Usput se prolazi kraj crkvice Majke Božje od sedam žalosti. S Kozjeg vrha se pruža vidik na kotlinu u kojoj se nalazi Prezid.

7. Kozji vrh – Vražji vrtec (1h)

Od releja na Kozjem vrhu nastavlja put 8 min kolnim putem do makadamske ceste. Njome lijevo 50m pa desno asfaltiranom ulicom kroz zaselak Zbitke do česme. Markacija ide lijevo kraticom na gornju cestu, njome lijevo do raskrižja makadamske ceste te do kapelice i raspela. Usput su lijepi vidici na Prezid. Raspelo je spomen na umrle od kolere iz 1855., a kapelica je nova, podignuta za očuvanje od droge, raka i side. Nastavlja se cestom koja pokraj raspela vodi do lovačke kuće i prije nje skreće desno kolnim putem iznad kuće. Njime se dolazi do raskrižja planinarskih putova s putokazima. Odavde desno za 5 min dolazi se na Vražji vrtec (904m). Markacija završava na vidikovcu u blizini vrha na kojemu su ostaci talijanskog bunkera. Vidikovac je iznad graničnog prijelaza i vidi se selo Babno Polje u Sloveniji te slovenski Snežnik.

8. Vražji vrtec – Milanov vrh (2h)

Od vidikovca na Vražjem vrtecu vraća se nakon nekoliko minuta na raskrižje na kojemu se desno kolnim putem za 20 min stiže do asfaltirane ceste kod groblja u Prezidu. Prezid je pogranični gradić u najzapadnijem dijelu Gorskog kotara. Ime je vjerojatno dobio po rimskom zidu – limesu, koji su izgradili Rimljani za obranu svojih istočnih granica, a protezao se od Rijeke do Alpa. Ovdje se prelazi glavna cesta i ide ravno u smjeru šumarije asfaltiranom cestom te nastavlja slabim kolnim putem preko livade u smjeru zaseoka Mlake. Nakon 10 min od groblja se dolazi do asfaltirane ceste u zaseoku Mlake, lijevo oko 150 m pa desno kolnim putem do betonskog objekta i još 15 min uzbrdo stazom do kapelice sv. Ivana i Pavla u zaseoku Kranjcima. Markacija nastavlja kolnim putem kroz zaselak do livade na grebenu. Cestom dalje koja iz Kozjeg vrha vodi do Milanovog vrha. Milanov vrh (1011 m) je valovita visoravan okružena šumom. Na visoravni je lovačka kuća, ograđen prostor sa srnama i dva spomenika.

STOPAMA TRŠĆANSKIH RUDARA

U neposrednoj blizini Tršća postoji nekoliko rudnika i površinskih kopova koje staza “Stopama tršćanskih rudara” povezuje. Ukupna dužina staze je 6,5 km. Staza je obilježena putokazima koji vode do 8 glavnih informativnih točaka na kojima pišu podaci o pojedinom rovu. Lukin rov prohodan je u dužini od 480 m.

1.Početna točka ” centar Tršća

2.Postolje elektro-agregata “lokomobil

Na ovom mjestu instaliran je elektro agregat na parni pogon za vrtanje i osvjetljenje rudnika, mještani su ga zvali i lokomobil. U Tršću je upravo u rudniku zasvijetlila prva žarulja. Još uvijek su vidljivi temelji na kojima je lokomobil stajao.

3. Rudnici “August” i “Paulus” u Krajcu

Najpoznatije i dobro istraženo nalazište cinabarita (ili rumenice) pronađeno je u drugoj polovici 19.stoljeća i nalazi se u rudnicima u Krajcu.

4.Površinski kopovi željezne rude

Ruda je najčešće eksploatirana površinskim kopovima, ali i jamskim radovima. Ovdje su rudari kopali male udubine na površini, a zvali su ih još površinski ili dnevni kop.

5.Vidikovac i odmorište

Oko 15 km sjeverno od Risnjaka pruža se slikovito planinsko područje s vrhovima Sokolanske stijene ispod koje se smjestilo idilično selo Sokoli.

6.”Sokolica rov” pod Ograjom

U gornjem rovu pronađen je cinabarit, no kako im je tu smetala voda, probili su pod njim novi rov-vodenjak, kojim je voda odticala. Ovom je prilikom radilo 20 rudara, a u rudnicima u Kranjcima kopalo se 80 metara u dubinu.

7.”Lukin rov”

Dvadesetak rudara iz okolnih mjesta iz Slovenije radilo je i po 12 sati u vrlo teškim uvjetima, bez ventilacije u rovovima, bez zaštitne odjeće i obuće. Lukin rov prohodan je gotovo cijelom duljinom (480m), a bio je povezan s Otilijinim rovom.

8.”Ivanov rov”

Rov se nalazio iznad Sokolice, a staza je vodila blizu Jelčkinog mlina. U rovu je bila velika prostorija iskopana u stijeni u kojoj su rudari odlagali alat te doručkovali i objedovali.

Rov je dobio ime po Ivanu kojeg je u nesreći zatrpala zemlja i kamenje.

BICIKLISTIČKE STAZE

Mnogobrojne označene pješačke i biciklističke staze vode posjetitelja do svih prirodnih i kulturnih znamenitosti. Sa gorskim biciklima mogući su kraći, a isto tako i cjelodnevni izleti.
Za vožnju šumskim putovima moguće je zatražiti pomoć vodiča koji poznaje područje, a također postoji i mogućnost najma bicikla.

1.točka – Gerovo-Lividraga-Gerovo (20 Km) srednja teška staza

2.točka – oko Gerova (7 km) srednje teška staza

3.točka ” oko Milanovog vrha (13 km) lagana staza

4.točka ” rekreativna staza Trbuhovica (10 km) srednje teška staza

5.točka – Tršće-Milanov Vrh-Tršće (25,8 km) srednje teška staza

6.točka ” Tršće-Vrhi (8,9 km) srednje teška staza

SKIJANJE

Na izdvojenoj površini sportsko-rekreacijske namjene postoji skijalište Rudnik koje se nalazi  udaljeno oko 1 km od samog mjesta Tršće. Ime je dobilo po istoimenom brdu koje se nalazi na nadmorskoj visini od 1.052 metara. Uređeni su tereni za skijanje i sanjkanje. Skijaši na raspolaganju imaju dvije uređene staze, jedna je duga 800 m, a druga 1200 m. Također postoje i staze za nordijsko skijanje u duljini od 3 i 5 km. Desnu stazu bi mogli svrstati u kategoriju crvenih. Početni dio je sasvim solidno strm, a sveukupno ima tri prelomnice. Staza je dosta široka i pružiti će izvrsno jednodnevno skijanje. Druga staza još je strmija i mogla bi biti izvrsna za zahtjevnije skijaše. Skijalište raspolaže sa dva ratraka tako da se staze svakodnevno održavaju. Da biste stigli na vrh pobrinut će se jedan ski-lift, tanjurići. Duljina lifta je 567 m, a visinska razlika 182 m. U sklopu skijališta nalazi se  i ugostiteljski objekt “Brvnara” sa restoranom (90 sjedećih mjesta). Tu je i ski lift za djecu te sanjkalište za najmlađe, a uz pomoć stručnih ljudi iz Ski kluba “Rudnik” Tršće organizira se škola skijanja za početnike. U planu je izgradnja dvosedežnice, izgradnja sustava za umjetno zasnježivanje te otvaranje novih smještajnih kapaciteta.

RIBOLOV

Sportsko rekreativni ribolov moguć je uz rijeku Čabranku od izvora do ušća te uz rijeku Kupu od izvora pa sve do Severina na Kupi. Za ovu vrstu ribolova potrebna je dnevna dozvola. Zabranjeno je loviti ribu na rijekama i jezerima od sumraka do svitanja, neposredno rukom ili povlačenjem odnosno kvačenjem udicom s vanjske strane, s plovila te u terminu zakonski propisanog vodostaja.

.

LOVSTVO I LOVNI TURIZAM

U čabarskim šumama zastupljenost divljači  je dosta velika. Na području grada Čabra postoje četiri lovišta: Crna gora, Kupički Vrh, koncesijsko lovište “Snježnik” i lovište “Smrekova draga” na kojima postoji mogućnost odstrela medvjeda, jelena, srna, divljih svinja i zečeva kao i mogućnost korištenja lovačkih kuća i domova tijekom ljetnih i zimskih mjeseci.

Lovište Crna gora u zakupu je lovačkog društva “Tetrijeb” Čabar i graniči sa Slovenijom. Zauzima prostor između Čabra, Tršća i Prezida. Površina mu je 5.925 ha, od čega na lovnu površinu otpada 5.348 ha. Lovište je dobro otvoreno, pristupačno i povezano cestama Tršće – Prezid, a s juga preko Gerova i šumskim cestama. Ono raspolaže kvalitetno opremljenim lovnotehničkim i lovno-gospodarstvenim objektima, u okviru kojih se nalazi lovačka kuća s 26 ležaja, dvije zatvorene visoko komforne čeke, 15 otvorenih čeka, tri hranilišta, jedno mečilište i uređene lovačke staze.

Lovište Kupički vrh, u zakupu Lovačkog društva “Tetrijeb” Gerovo, nalazi se između Željeznih vrata, Gerova, Tršća i rijeke Čabranke. Površina mu je 4.636 ha, od čega na lovnu površinu otpada 4.286 ha. Pristupi lovištu su cestom Željezna vrata – Gerovo – Tršće i Osilnica – Čabar. Ono raspolaže s lovačkom kućom, 19 zatvorenih čeka, 22 otvorene čeke, 2 mečilišta, 16 hranilišta i 30 lovačkih staza. Oba lovišta su privlačna u lovnom turizmu, jer se osim lovnih kapaciteta, lovcima pruža mogućnost korištenja smještaja i prehrane specijalitetima od divljači u dobro opremljenim objektima kućne radinosti u Tršću, Gerovu i Prezidu.

Koncesijsko lovište “Snježnik” u zakupu je poduzeća FinvestCorp d.d.  Površina mu je 10.120 ha, a izdvojiti se može lov na medvjeda, običnog jelena, srne, divlje svinje. Vrlo je atraktivan i lov na šumske šljuke. Unutar lovišta nalazi se i lovački dom Lividraga koji je u vlasništvu Hrvatskih šuma.

Lovištem “Smrekova draga” gospodare Hrvatske Šume, a zauzima površinu od 18.098 ha. Smješteno je u veličanstvenom miru i zelenilu stoljetnih šuma jele i bukve risnjačko-snježničkog masiva, uz granicu Nacionalnog parka Risnjak. Tko ondje nije lovio krškog jelena u vrijeme rike, medvjeda dočekom s visoke čeke ili slušao pjev tetrijeba gluhana u rano praskozorje, taj nije doživio pravi lovački raj. Lovca prate stručni vodiči, a smještaj je osiguran u lovačkim kućama u lovištu do kojih se može doći iz smjera Delnica preko Gerova pa Tršća do Smrekove drage. Gostima se preporuča i poučna staza duga 5 km od izvora rječice Čabranke preko Medvjeđeg brloga sve do vidikovca s kojeg se vidi grad Čabar i dolina Čabranke, koja je istovremeno i granica sa Slovenijom.

Zdravstveni i lječilišni turizam

Zdravlje dobiva danas sve više na važnosti, ne samo kao genetski čimbenik, već i kroz saznanje da je zdravlje moguće unaprijediti i sačuvati. Zdravlje nije samo kao bitan čimbenik za proizvodnju i održavanje života; zdravlje postaje i čimbenik novih društvenih vrijednosti: što dužeg aktivnog života, fizičke i mentalne kondicije, mladosti, pa i ljepote.

ENERGETSKA STAZA PREZID

U zdravstvene svrhe može se koristiti rekreativno energetska staza u Prezidu dugačka 7,5 kilometara koja je obilježena uz pomoć nevladine udruge iz hrvatske. Na samoj stazi nalazi se šest energetskih točaka koje dokazano pozitivno djeluju na zdravlje ljudi.

Staza počinje na livadi zvanoj “Žlijeb” od kuda se ide do kapelice Svetog Jakova u Gredicama, gdje se nalazi točka 1. Kapelica je izgrađena u obliku šesterokuta, što predstavlja šest točaka na putu rekreativne energetske staze.

Put se nastavlja do Kozjeg vrha, gdje stoji repetitor i vidikovac, tj. točka 2. Ako je lijepo vrijeme, pogled s ove točke dopire nam skroz do Julijskih i Kamniških Alpi, dok se na istok pogled pruža do Skrada.

Kapelica Majke Božje od sedam žalosti zajedno s izvorom predstavlja točku 3. Taj je izvor nepresušiv i mnogi vjeruju da im voda iz izvora pomaže u ublažavanju bolova kod raznih bolesti. Navedena kapelica inače je poznato mjesto gdje se okuplja mnoštvo ljudi koji vjeruju u snagu i moć.

Nakon toga put nas vodi do Kendov, Ožboltov gdje je izmjeren najviši vrh energije. Tu se nalazi mravinjak i izvor Trbuhovice (točka 4) koji predstavlja jedan od izvora rijeke Ljubljančice.

Točka 5 je kod kapelice Sv. Ivana i Pavla, kulturnog spomenika u naselju Kranjci.

Dalje prema Decama dolazimo do izvora Mlake gdje se nalazi točka 6. Mlake su najčistiji i najhladniji izvor vode u Gorskom kotaru. U stara vremena tu je stajalo šest mlinova.

Staza se zatim vraća na polazište u Gredicama.

POUČNA STAZA TROPETARSKA STIJENA

U svrhu zdravlja uređena je i Poučna staza “Tropetarska stijena” koja je nastala zbog prirodne vrijednosti i raznolikosti biljnog pokrova. Bogatstvo flore dopunjuje raznolikost terena, koji nudi čudesne panoramske poglede na okolna naselja, središte Čabra i susjedne planinske vrhove Risnjak i Snježnik. Za svega jedan sat laganog hoda može se upoznati više od sedamdeset drvenastih i pedesetak zeljastih vrsta tipičnih za pojedinu zajednicu ili vrstu tla.

STAZE PLODOVA GORJA

Na području Gorskog kotara pa tako i u Čabru, uređene su Staze plodova gorja. Paleta turističkih događanja, od svibnja do listopada, koja nude turizam nove kvalitete – spoznaju života u skladu s prirodom, kombinacija je rekreativno – edukativnog turizma s naglaskom na domaću gastro ponudu, kušanje delicija od šumskih plodova. Cijelo područje grada Čabra obiluje šumskim plodovima, pa tako u Tršću ima njih izobilje (borovnica, jagoda, malina, kupina, gljiva, ljekovitog bilja …) dok u Plešcima možete kušati “blječke”. No, uz šetnju netaknutom prirodom sveukupnom ugođaju svakako će doprinijeti mogućnost berbe šumskih plodova i ljekovitog bilja te uživanje u miru i tišini.

STAZA PREDATORA

Prva, i za sada u Hrvatskoj, jedinstvena Staza predatora nalazi se upravo na našem području, u Tršću. Pod ovim atraktivnim zvučnim imenom krije se prekrasna 1,7 km duga šumska šetnica uz čije su puteljke maketama izrađenim u prirodnoj veličini tih životinja predstavljena tri jedina europska predatora – medvjed, vuk i ris. Naime, Čabar i Gorski kotar jedno su od rijetkih područja u Europi koje na svom teritoriju nude sva tri europska predatora.
Uz njih staza nudi i mogućnost “suočavanja” s drugim šumskim stanovnicima (lisica, tetrijeb, vepar, jelen, srnjak), također izrađenim najčešće u skladu sa stvarnim dimenzijama tih životinja, a kraj svake od maketa nalazi se i prateća info ploča koja nudi temeljne podatke o svakoj životinji. Zahvaljujući tome, kao i prirodnoj konfiguraciji ove nesvakidašnje šetnice, Staza predatora istodobno nudi i uživanje u prirodi i osvježavajuću šetnju gorskim okružjem, ali i mogućnost edukacije. Za puni obilazak staze, uz pojašnjenja i pomnija ogledavanja maketa, potrebno je oko sat vremena pri čemu je moguće upoznati se i s nizom ekoloških poruka postavljenih uz stazu, nije nemoguće sresti i neke stvarne životinje, a gotovo sigurno može se, u jesensko doba, ubrati vrganje ili ostale gljive. Staza je kružnog oblika i počinje neposredno uz Područnu školu Tršće. Najniža točka staze je na 816, a najviša na 835 metara nad morem pri čemu je konfiguracija jednostavna pa je staza idealna za šetnju s djecom, a gotovo u cijelosti proilazi šumom što je samo po sebi zanimljivo i privlačno.