Porezi i naknade

POREZI

Porezi su jedan od prihoda države i u sveukupnom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.                                                      Najvažniji porezi u Republici Hrvatskoj čiji su obveznici poduzetnici u Hrvatskoj su:

  • Porez na dobit
  • Porez na dohodak
  • Porez na dodanu vrijednost ” PDV

POREZ NA DOBIT

POREZNA STOPA  –  20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

S obzirom da grad Čabar ima status brdsko-planinskog područja, izuzetak su obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području Čabra i zapošljavaju više od 5 zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području, a koji plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane porezne stope, tj. 15% na utvrđenu poreznu osnovicu, i to do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Smatra se da obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na brdsko-planinskom području zapošljava zaposlenika na neodređeno vrijeme ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

POREZNI OBVEZNIK
(1) Porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti.
(2) Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika.
(3) Inozemni poduzetnik je onaj koji na teritoriju Republike Hrvatske nema sjedište ili upravu.
(4) Porezni obveznik je i predstavništvo inozemnog poduzetnika za agencijske poslove u zračnom i drugom prometu ako na teritoriju Republike Hrvatske ostvaruje prihode od prodaje karata, a međunarodnim ugovorima nije drugačije uređeno.
(5) Porezni obveznik je i poduzetnik – fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt u smislu Zakona o porezu na dohodak, ako podnese zahtjev mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit.

POREZNA OSNOVICA
Porezna osnovica je dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
Dobit je razlika između prihoda i rashoda koji se utvrđuju u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.

DOBIT SE UVEĆAVA ZA
1. troškove amortizacije iznad najviše porezno dopustivog iznosa,
2. 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškovi odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugi slični izdaci),
3. troškove novčanih kazni za prekršaje i prijestupe,
4. 30% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća, osim troškova osiguranja,
5. rashode darovanja u visini većoj od 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, osim ako su ti rashodi nastali prema posebnim programima i rješenju nadležnog ministarstva,
6. rashode po osnovi manjkova na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, te pripadajući porez obračunat na te manjkove i
7. skrivene isplate dobiti (povećanja rashoda ili smanjenja prihoda poreznog razdoblja po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za privatne potrebe)
8. isplate, pod kojima se razumijevaju skrivene isplate dobiti, te svako povećanje rashoda i smanjenje prihoda, u korist članova trgovačkih društava, i druge neposlovne svrhe

DOBIT SE UMANJUJE ZA
1. prihode od dividendi i udjela u dobiti,
2. trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat.

POREZNI GUBITAK
(1) Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica porezni obveznik ima porezni gubitak.
(2) Porezni gubitak prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u idućim poreznim razdobljima.
(3) Ako porezni obveznik umanjuje poreznu osnovicu po osnovi plaća novozaposlenih, a iskaže porezni gubitak, porezni gubitak može povećati za taj iznos.
(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom pete godine računajući od godine za koju je porezni gubitak utvrđen.

POREZNO RAZDOBLJE
Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu, dio poslovne godine i razdoblje likvidacije.
Poslovna godina u pravilu je kalendarska godina.
Porez na dobit utvrđuje se za dio poslovne godine i to za:
1. razdoblje od početka poslovanja poreznog obveznika do kraja te poslovne godine,
2. razdoblje od premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo do kraja te poslovne godine,
3. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo,
4. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja likvidacije.
5. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja stečaja.
6. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili pripajanja.
Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se poslovna i kalendarska godina razlikuju.

UTVRĐIVANJE POREZA
1. Razdoblje utvrđivanja poreza – nakon isteka kalendarske godine, ili drugog razdoblja utvrđivanja poreza, prema poreznoj osnovici ostvarenoj u tom razdoblju.
2. Prijavu poreza na dobit s obračunanim porezom i dokazom o uplati toga poreza porezni obveznik dužan je dostaviti Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.
3. Predujmovi poreza
Tijekom godine, porezni obveznici plaćaju predujam poreza na dobit koji se utvrđuje na temelju prijave poreza na dobit za prethodnu godinu.
Porezni obveznici plaćaju predujam poreza na dobit mjesečno, do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, u visini jedne dvanaestine porezne obveze za prethodnu godinu.
Ako je porezni obveznik tijekom godine u obliku predujma platio više poreza nego što je dužan po poreznoj prijavi, više plaćeni porez vraća mu se na njegov zahtjev ili se uračunava u predujmove sljedećeg razdoblja.

 …

POREZ NA DOHODAK

Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.

Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju. Primici su sva dobra koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju. a izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka.

POREZNA OSNOVICA
Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a umanjen za osobni odbitak.
Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka), a umanjen za osobni odbitak.
Dohodak od samostalne djelatnosti koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se:
1. za iznos plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja
2. za iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje
3. za iznos izdataka za istraživanje i razvoj
4. i za preneseni gubitak  nakon umanjenja, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.

OLAKŠICE ZA BRDSKO-PLANINSKO PODRUČJE

Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva na brdsko planinskom području pa stoga i na području grada Čabra, a dohodak utvrđuju kao razliku između primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti umanjuje se za 25%.

Uvećani osobni odbitak priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

Tablica – Brdsko-planinsko područje

POREZNO RAZDOBLJE
Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu.

POREZNE STOPE
12% od porezne osnovice do 4.400,00 kn
25% na razliku porezne osnovice između 4.400,00 kn i 11.000,00 kn (idućih 6.600,00 kn)
40% na  poreznu osnovicu iznad 11.000,00 kn
Porez na dohodak povećava se za prirez koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

IZVORI  DOHOTKA
Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka.
Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.

 …

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST – PDV

Porezni obveznici PDV-a su osobe (poduzetnici) registrirane za obavljanje poduzetničke djelatnosti.

Poduzetnik čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene od poreza, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna, ne plaća porez na dodanu vrijednost. Taj poduzetnik nema pravo na iskazivanje poreza na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. On može, do kraja tekuće godine, zatražiti od Porezne uprave  da od 01.siječnja iduće godine bude obveznik PDV-a. Porezna uprava to utvrđuje rješenjem i to ga rješenje obvezuje narednih pet kalendarskih godina.

POREZNA OSNOVICA                                                                               Porez na dodanu vrijednost plaća se na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu što ih poduzetnih izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti, na vlastitu potrošnju te uvoz dobara.

POREZNA STOPA                                                                                         Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 25% ili 10% ili 0%.

Porez na dodanu vrijednost od 0% plaća se na kruh, mlijeko, knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja (otisnute na papiru ili na drugim nositeljima teksta uključivo i CD-ROM, video i audio kasetu i disketu), određene lijekove i medicinske proizvode, znanstvene časopise te usluge javnog prikazivanja filmova.

Porez na dodanu vrijednost od 10% plaća se na usluge smještaja ili smještaja u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge, novine i časopise otisnute na papiru osim na one koje uglavnom ili u cijelosti služe oglašavanju, jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla u skladu s posebnim propisima, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu u skladu s posebnim propisima, isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, bijeli šećer od trske i šećerne repe.

Porez na dodanu vrijednost od 25% plaća se na poreznu osnovicu prilikom isporuke svih ostalih dobara i usluga.

POREZNA OSLOBOĐENJA U TUZEMSTVU
univerzalne poštanske usluge, usluge i isporuke dobara doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehničara te biokemijskih laboratorija koje se pružaju u privatnoj praksi, usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, zaštitom i obrazovanjem djece i mladeži predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i studentskog standarda, vjerskih zajednica i ustanova, javnih ustanova u kulturi, pretplata za obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije, usluge i isporuke dobara banaka, štedionica i štedno-kreditnih organizacija te društava osiguranja i reosiguranja, priređivanje posebnih igara na sreću u igračnicama i automat klubovima te klađenje, najam stambenih prostorija.

POREZNA OSLOBOĐENJA PRI IZVOZU
izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, isporuke dobara u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladišta, isporuke dobara i obavljene usluge diplomatskim i konzularnim predstavništvima pod uvjetom uzajamnosti.

Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.
Porezni obveznik mora za obračunsko razdoblje sam utvrditi obvezu poreza na dodanu vrijednost i iskazati je u prijavi poreza. Porezni obveznik mora prijavu poreza predati mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu na propisanom obrascu do zadnjega dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja.
Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu do kraja travnja.

Informacije o načinu obračunavanja i plaćanja ovih te svih ostalih poreza Republike Hrvatske mogu se pronaći na internetskim stranicama Porezne uprave.

Porezi Grada Čabra (NN 126/09 (Odluka o porezima Grada Čabra) i izmjena NN 36/10 (Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Grada Čabra) su:

  • Prirez poreza na dohodak
  • Porez na potrošnju
  • Porez na tvrtku ili naziv
  • Porez na kuću za odmor

PRIREZ POREZA NA DOHODAK 

Porezni obveznik prireza poreza na dohodak je obveznik poreza na dohodak koji ima prebivalište ili uobičajeno boravište na području grada Čabra.

Prirez porezu na dohodak plaća se na dohodak od nesamostalnog rada, porez na dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i dohodak od osiguranja.

Stopa prireza porezu na dohodak iznosi 5% na osnovicu poreza na dohodak.

POREZ NA POTROŠNJU

Obveznik poreza na potrošnju je pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge na području grada Čabra.

Osnovica poreza na potrošnju je prodajna cijena alkoholnih  pića (prirodna i specijalna vina, vinjak, rakija i žestoka pića), piva i bezalkoholna pića, koja se proda u ugostiteljskim objektima.

Plaća se po stopi od 2,5 % na osnovicu.

 …

POREZ NA TVRKU ILI NAZIV

Obveznik poreza na tvrtku je pravna ili fizička osoba koja je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirana je za obavljanje djelatnosti  te  ima sjedište ili prebivalište ili uobičajeno boravište na području grada Čabra.

Plaća se godišnje u slijedećem iznosu:                                                       a) pravne i fizičke osobe bez zaposlenih ili 1 zaposlenim ” 182,00 kn      b) pravne i fizičke osobe koje imaju od 2 do 5 zaposlenih ” 364,00 kn      c) pravne i fizičke osobe koje imaju od 6 do 50 zaposlenih ” 728,00 kn    d)pravne i fizičke osobe koje imaju od 51 do 250 zaposlenih”1.275,00kn  e) pravne i fizičke osobe koje imaju više od 250 zaposlenih ” 1.821,00 kn

Porez ne plaća osoba:
– koja ne obavlja djelatnost,
– koja je brisana iz odgovarajućeg registra ili je postupak brisanja u tijeku,
– koja je privremeno obustavila obavljanje obrta, u skladu s Zakonom o obrtu.

Više informacija vezanih uz način obračunavanja i plaćanja navedenih, ali i svih drugih poreza možete pronaći na službenim stranicama porezne uprave ” www.porezna-uprava.hr  ili  kontaktirati  djelatnike Porezne uprave, Ispostava Čabar, Narodnog oslobođenja 2, na broj tel. 051/612-060.

POREZ NA KUĆU ZA ODMOR

Porez na kuću za odmor plaća pravna ili fizička osoba koja je vlasnik kuće za odmor na području grada Čabra.

Porez na kuću za odmor plaća se godišnje, u iznosu od 11,00 kuna po jednom četvornom metru korisne površine kuće za odmor na cijelom području grada Čabra.

Obveznik poreza na kuću za odmor dužan je Gradu Čabru dostaviti podatke koji se odnose na mjesto gdje se nalazi objekt, korisnu površinu te druge podatke, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor.

 

NAKNADE

  • Komunalna naknada
  • Komunalni doprinos

 

KOMUNALNA NAKNADA

Komunalna naknada je novčano javno davanje kojeg plaćaju vlasnici odnosno korisnici stambenog, poslovnog i garažnog prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti te neizgrađenoga građevnog zemljišta.

Komunalna naknada je zakonska obveza utemeljena na Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 ” pročišćeni tekst, 82/04, 178/04 i 38/09) i Odluci o komunalnoj naknadi Grada Čabra (“Službene novine” Primorsko-goranske županije broj 32/01 i 31/06)

Obveznik plaćanja komunalne naknade (fizička ili pravna osoba) dužan je sukladno čl. 22., st. 6. Zakona o komunalnom gospodarstvu u roku od 15 dana od dana nastanka obveze ili promjene osobe obveznika istu prijaviti Gradu Čabru, koji je ovlašten te podatke prikupljati i provjeravati.

NAČIN OBRAČUNA KOMUNALNE NAKNADE                                            Prema Odluci o komunalnoj naknadi, iznos komunalne naknade po m2 obračunske površine nekretnine utvrđuje se množenjem koeficijenta zone (Kz), koeficijenta namjene (Kn) i vrijednosti obračunske jedinice – boda (B):

Ukupna cijena  = (Kz x Kn x B) x m2

I. Vrijednost boda (B) iznosi 0,24 kn/m2 prema Odluci o vrijednosti obračunske jedinice – boda (“Službene’ novine” PGŽ broj 32/01).

II. Na području grada Čabra utvrđuju se tri zone (Kz) ovisno o položaju i komunalnoj opremljenosti određenog područja.

prva zona: Čabar, Plešce, Gerovo, Tršće i Prezid

druga zona: Bošli, Crni Lazi, Frbežari, Gerovski Kraj, Kozji Vrh, Lazi, Majer, Makov Hrib, Mali Lug, Mandli, Parg, Prhci, Ravnice, Selo, Smrečje, Smrekari, Srednja Draga, Štimci, Tropeti, Vode i Zamost

treća zona: Bazli, Brinjeva Draga, Donji Žagari, Erženi, Fažonci, Gorači (Adami, Beuki, Dolina, Grejhci, Hrib, Hudolini, Janeži, Kavaliri, Muhovci, Nakonci, Opajki, Plejšci, Resmani, Rusci, Tomažini, Tuški, Žumpri), Gornji Žagari (Kukci, Loknari, Osilniki, Strojači, Tometi, Trižagari, Žagari), Hrib (Brezovci, Dolari, Konjici, Kupari, Lazari, Markci, Mogušari, Mošun, Šafari, Živci, Podgrič, Putari, Skednari, Srednji Hrib, Steklice), Kamenski Hrib, Kraljev Vrh, Kranjci, Lautari, Okrivje, Podstene, Požamica., Prhutova Draga, Pršleti, Sokoli i Vrhovci (Ponikve, Vrhi Donji, Legi, Petrini, Vrhi).

Koeficijenti zone (Kz) su sljedeći:                                                                1. obračunski koeficijent za prvu zonu – 1,00                                           2. obračunski koeficijent za drugu zonu – 0,60                                          3. obračunski koeficijent za treću zonu – 0,40

III. Koeficijenti namjene (Kn) su:                                                                  – stambeni prostor – 1,00                                                                         – garažni prostor – 1,00                                                                              – neizgrađeno građevinsko zemljište – 0,05                                             – poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti – 4,50                   – poslovni prostor koji služi za neproizvodne djelatnosti – 7,00                – građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne proizvodne djelatnosti – 0,45                                                                                       – građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne neproizvodne djelatnosti – 0,70

Unutar zona određuju se obračunski koeficijenti (Kn x Kz), a koji, ovisno o namjeni prostora i položajnoj zoni, iznose od 0,18 – 7,00 (tablicu s izračunima možete pogledati na www.sn.pgz.hr / Odluka o komunalnoj naknadi br. 32/01).

Sredstva prikupljena iz komunalne naknade namijenjena su financiranju obavljanja sljedećih komunalnih djelatnosti:                                               -opskrba pitkom vodom                                                                       -odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda osim odvodnje atmosferskih voda                                                                                                       -prijevoz putnika u javnom prometu                                           -održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada                                                                             -održavanje javnih površina                                                                      -održavanje nerazvrstanih cesta                                                          -tržnice na malo                                                                                         -javna rasvjeta                                                                                       -prijevoz pokojnika                                                                           -obavljanje dimnjačarskih usluga,                                                                a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području grada Čabra.

Oslobađanje od plaćanja komunalne naknade:

Grad Čabar, temeljem Odluke o socijalnoj skrbi na području grada Čabra (“Službene novine” PGŽ broj 35/04, 44/04, 39/05, 38/06) ” osloboditi će plaćanja komunalne naknade fizičke osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

– da su državljani RH s prebivalištem na području grada Čabra dužem od tri godine

– da udovoljavaju imovinskom cenzusu kojeg posebnom Odlukom određuje Gradsko vijeće Grada Čabra ili im je temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb odobrena pomoć za uzdržavanje.

KOMUNALNI DOPRINOS

Komunalni doprinos je javno novčano davanje koje se plaća za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture čija se izgradnja financira iz komunalnog doprinosa i to:                                                     -javnih površina,                                                                             -nerazvrstanih cesta,                                                                                 -groblja i                                                                                                  -javne rasvjete.

Sredstvima komunalnog doprinosa financira se i pribavljanje zemljišta na kojem se grade objekti i uređaji komunalne infrastrukture, rušenje postojećih objekata i uređaja, premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija te radovi na sanaciji tog zemljišta.

Obveznik plaćanja komunalnog doprinosa je vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.

Odluka o komunalnom doprinosu Grada Čabra

PODRUČJE ZONA I JEDINIČNA VRIJEDNOST KOMUNALNOG DOPRINOSA

Ovisno o pogodnostima položaja na području grada Čabra i stupnju opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture, utvrđuju se slijedeće zone i jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa po vrsti objekata i uređaja komunalne infrastrukture iskazane u kunama po m3 građevine:

Tablica – Komunalni doprinos

NAČIN OBRAČUNA, VISINA I NAČIN PLAĆANJA KOMUNALNOG DOPRINOSA

Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom po m3 (prostornom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kada se građevina uklanja zbog gradnje nove ili se postojeća nadograđuje ili dograđuje, komunalni doprinos obračunava se na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.

Način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa određen je Pravilnikom o načinu obračuna komunalnog doprinosa.

Visina komunalnog doprinosa izračunava se množenjem obujma građevine i jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa po m3 građevine propisanog za zonu u kojoj se građevina nalazi.

Rješenje o komunalnom doprinosu donosi nadležno upravno tijelo Grada Čabra.

Postupak obračuna komunalnog doprinosa pokreće se po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti po primitku dokumentacije koju dostavlja tijelo državne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se može graditi, a rješenje se donosi u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva odnosno dokumentacije.