Sakralni objekti

SVETIŠTE MAJKE BOŽJE KARMELSKE

Smještena je nedaleko Gerova na Svetoj Gori. Podzidane strane crkve i nasip tvore mali plato koji sa širim podnožjem i prilazom čini prostor uz svetište. Zapisi novijeg doba nastanak svetišta svrstavaju u razdoblje između 1404. i 1470. godine, dakle u vrijeme Matije Korvina. Neki spominju da crkva pripada seriji zavjetnih crkava Zrinskih i Frankopana (1650.g.). Nekoć davno ovdje je bila mala kapelica, koja je kasnije pregrađivana i dograđivana.

LEGENDE O NASTANKU SVETIŠTA

O nastanku svetišta u narodu se zadržalo nekoliko legendi. Spomenut ćemo dvije.

Prva govori o tome da su u davna vremena pastiri na mjestu ispaše ovaca pronašli sliku Majke Božje i na kamenu utisnuti kolobar. Tu je, kažu, Majka Božja, putujući na  Svetu Goru, sjela da se odmori, a dno njezine košarice otisnulo se u kamenu za sva vremena. Na tom je mjestu sagrađena crkva.

Prema drugoj, na mjestu gdje je paslo stado ovaca, skupi­na pastira pronašla je Gospin kip pričvršćen na jednu jelu. Pred njim su pastiri često molili. Jednom su pasući do kipa došle i same ovce te su počele prigibati koljena i klanjati se Gospinom liku. Pastiri su ih željeli otjerati, ali nisu u tome uspjeli. Ovce su ostale nepomične pred Gospom. Nije im preostalo drugo nego da onako prestrašeni odu povjeriti se župniku, koji se zatim zajedno s njima otišao i osobno uvjeriti. Opazivši da se zbilja nešto čudno događa, uzeo je kip i odnio ga u gerovsku župnu crkvu. Sutradan se kip, kao i u dva naredna puta, vratio na Svetu Goru, nakon čega je župnik shvatio znak i na tom je mjestu izgrađena crkva.

 

CRKVA SV. HERMAGORA I FORTUNATA U GEROVU

Župna crkva sagrađena je 1842. godine kao trobrodna barokna građevina koja plijeni svojim vanjskim izgledom ali i unutrašnjošću. Rasčlanjena je lezenama i profiliranim vertikalnim vijencima. Godine 1941. ispred te fasade prigrađena su dva mala poklopca, sa svake strane po jedan, u koje su smještene drvene skulpture sv.Petra i Pavla.Predaja kaže da je tu najprije bila kapelica, koja je kasnije proširivana, ali o njezinoj veličini i izgledu nema sačuvanih podataka. Titulari Župe sv. Hermagor i Fortunat, drveni sveci Akvilejske patrijaršije od IV st. pa sve do srednjeg vijeka, ukazuju na njezinu starost.

CRKVA SV. LEONARDA NA HRIBU

Župa Sv. Leonarda osnovana je 1807. godine kada je prvotna kapelanija uzdignuta na rang župe. Do tada je bila sklopu župe Gerovo. Župne su matice dosezale unatrag do 1790. Župna je crkva posvećena svetom Leonardu. Izgrađena je na brežuljku koji dominira čitavim okolišem. Zapisano je da je tu ranije bila mala drvena kapela s grobljem. Crkva se počela graditi 1800., a završena je 1808.

KAPELA SV. ROKA

Simpatična crkvica na ulazu u Gerovo iz smjera Malog Luga. Zahvaljujući gerovskom župniku vlč. Ivanu Trohi uz pomoć sponzora obnovljena je krajem devedesetih godina XX. st. Uređena je fasada, okoliš te saniran prilazni most. Misne svečanosti održavaju se na blagdan sv.Roka 16. kolovoza, dan iza Velike Gospe.

 

CRKVICA SV. ANE U MALOM LUGU

Iz raspoloživih podataka i brojnih objavljenih napisa, razvidno je da je crkvica sv. Ane u Malom Lugu jedan od najstarijih spomenika povijesti i kulture na čabarskom području. Smještajem, načinom izgradnje i osmerokutnim tlocrtom to je jedina crkvica takvog tipa u Gorskom kotaru. Spalili su je 1942. godine Talijani. Nalazi se u sklopu Župe sv. Hermagora i Fortunata Gerovo i objekt je spomeničke vrijednosti.

CRKVA SVETOG ANTUNA PADOVANSKOG U ČABRU

Predaja kaže da je ovdje prvo bila povelika kapela koja je imala glavni oltar posvećen sv. Antunu Padovanskom i sv. Ivanu Krstitelju sa slikama ostalih svetaca. Kada je zapravo započela gradnja ove monumentalne crkve, smještene na jugozapadnoj strani središnjeg dijela mjesta, do koje vodi idealno koncipirano stepenište, točno se ne zna. Masivni trokatni zvonik baroknih otvora i krova u obliku lukovice, smješten je na srednjem dijelu južne strane crkve koja je jednobrodna, trostrane apside, a zajedno s dvije pokrajnje kapele tlocrt unutrašnjosti ima oblik križa.
Zapadna, ulazna fasada, dotjerane je obrade, visokog zaobljenog baroknog zabata, rasčlanjena vijencem i lezenama te skladno razmještenim otvorima. Kameni okvir portala je u obliku spljoštenog luka. Tijekom proteklih stoljeća, od 1727.g. do danas, zabilježeni su brojni radovi na unutrašnjem uređenju crkve, postavi novih oltara i njihovu blagoslovu.
Vrijedna je oltarna slika na kojoj je prikazan sv. Antun Padovanski a rad je poznatog slovenskog slikara Walentina Metzingera iz 1758.g.

CRKVICA SRCA ISUSOVA U TROPETIMA

Prvo spominjanje postojanja ove crkvice, smještene na raskrižju glavne prometnice i prilazne ceste za naselje Loknari, vezuje se uz 1914. godinu. Postoje određene naznake da je crkvica sagrađena ranije a to potvrđuje i godina uklesana iza oltara ” 1910.
Obnovljena je i uređen okoliš 2002.

 

 

KAPELA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA POTOKU

Neki je nazivaju i crkvicom Gospe Lurdske. Obnovljena 1997.g. zahvaljujući obitelji Ožbolt. Kapela, manjih visinskih i tlocrtnih gabarita s poligonalnim završetkom, vitkim tornjićem za zvona nad ulazom te skromne vanjske obrade pročelja bez ukrasnih detalja, smještena je uz cestu Čabar-Zamost na sjeveroistočnom prilazu Gradu. Izgrađena je 1907. godine. Oltar je drveni, neogotički, sa središnjim kipom Blažene Djevice Marije koje je izradio Josip Jarm iz Osilnice 1914. godine. Iste je godine Rutar oslikao zidne površine.

CRKVA SVETOG VIDA U PREZIDU

Na mjestu današnje crkve nekada je postojala mala kapelica. Godine 1855.g. nakon epidemije kolere, odlučeno je da se izgradi nova, velika crkva. Svojim prilozima u izgradnju su se uključile obitelji Paravić i Ghyczy, domaći trgovci te sami mještani koji su besplatno vozili građevinski materijal. Crkva je izgrađena 1874.g. Kasnije je crkva dopunjavana, nabavljen je novi oltar, a 1894.g. nabavljen je Križni put i tri zvona teška 1.077 kilograma. Početkom osamdesetih godina XX. stoljeća stari barokni vješto ukomponirani oltar zamijenjen je novim. Tada je uređen i župni dvor.

CRKVICA SVETOG IVANA I PAVLA U KRANJCIMA

O ovoj crkvici ima dosta podataka zahvaljujući pok. Bogdanu Mlakaru. Istražujući povijest ovog objekta došao je do spoznaje da do 1770. godine ovdje nema nikakvih znamenja ili kapelice. Godine 1829. kapelica je ucrtana u kartu, ali se ne mogu utvrditi njene dimenzije. Pedesetak godina kasnije, 1873. godine, postojala je ovdje kapelica, a u zapisu župnika Kauzlarića u kronici župe Prezid navedeno je da je u Kranjcima 1916. godine obnovljena i unutrašnjost kapelice.
Navodno je prvobitna kapelica bila otvorenog, poljskog tipa sa svodom i debljinom zidova od 50 cm, vanjske širine 316 cm postojeće, a prvotne dužine 316 cm. Kasnije je crkvica dozidana, produžena, proviđena vratima i dovedena u današnje dimenzije 316 x 470 cm. Dozidani dio ima zidove debljine 30 cm, vrata su okrenuta prema zapadu, a na krovu pored vrata bio je sagrađen i mali toranj, zvonik s malim zvonom visokog tona. U Šematizmu klera Biskupije senjske iz 1873. godine Bogdan Mlakar je našao podatak da se u župi sv. Vida u Prezidu, pored župne crkve, spominju kapele Blažene Djevice Marije od sedam žalosti na Kozjem Vrhu te kapela svetog Ivana i Pavla u Kranjcima.
Godine 1960. zvonik je premješten kao dodatak kapeli. Prednji otvoreni dio prvobitne kapelice sa zupcima i lukom dočarava pregradu između svetišta i lađe, a u dnu crkvice smješten je oltar, rad lokalnog umjetnika.

KAPELICA SVETOG JAKOVA

Kapelica svetog Jakova u Gredicama (Zbitke) izgrađena je 1855. godine, a obnovljena je 2000. godine.

 

 

 

 

KAPELICA SV.KRIŽA

Kapelica sv. Križa na mjesnom groblju izgrađena je 1781. godine, a obnovljena 1999. godine.

 

 

 

 

CRKVICA MAJKE BOŽJE OD SEDAM ŽALOSTI

Mjesto i župa Prezid od pamtivijeka njeguju pobožnost prema Majci Božjoj. Kapelica njoj u čast nalazi se svega nekoliko kilometara udaljena od mjesta. Podignuta je na obroncima brda koje se i danas u narodu zove Žalosni Vrh. Izgrađena je 1851. godine a sadašnji izgled poprimila je oko 1900-te godine. Prvobitno je i ovdje bila mala kapelica, a na njezinim temeljima danas se nalazi oltar s kipom Marije od sedam žalosti. Pod kapelicom se nalazi izvor s ljekovitom vodom, a ispred raspelo, dar iseljenika iz SAD-a, postavljeno 1903. godine. Nekada je proštenje bilo uz Malu Gospu, a danas je to na Duhovski ponedjeljak i uz Veliku Gospu.

CRKVA SV. ANDRIJE U TRŠĆU

Na mjestu sadašnje crkve stoljećima unazad postojala je kapelica, mala i neugledna, s malim zvonom na kojem je bila otisnuta 1659. godina. Dobivanjem prostora 1790.g. obnovljena je i proširena, produžena je korablja i sazidan toranj. Godine 1860. izgrađena je nova crkva. Stradala je nekoliko puta u požarima, a sanacijom je postajala sve skromnijeg izgleda. Od nekadašnje crkve, poznate po bogatstvu unutrašnjeg interijera i jedne od najljepših crkava u Gorskom kotaru, malo je ostalo. Crkva i župni stan obnovljeni su 1996.g.

CRKVICA POHOĐENJE MARIJINO U RAVNICAMA

Izgrađena je 1897. godine kao drvena kapelica koja je uskoro postala premala, jer je u nju moglo stati tek dvadesetak osoba. Dozidan je toranj, kapela je dobila krov od pokositrenog lima i kor, nabavljen je munjovod i orgulje. 27. srpnja 1913.g. blagoslovio ju je čabarski župnik Vjenceslav Pleše.
Godine 1997. crkvica i njezin okoliš su obnovljeni i uređeni. Jednom godišnje početkom lipnja, ovdje se okupljaju vjernici na ”Ravniškoj maši”.

CRKVICA SVETOG IVANA KRSTITELJA U SOKOLIMA

Sredinom 1903.g. postavljen je i blagoslovljen kamen temeljac, a iste je godine crkvica stavljena pod krov te sazidan toranj do visine ostalih strana krova. 24. lipnja 1905.g. novu je crkvicu blagoslovio kotarski dekan Rade Vlašić, župnik u Prezidu. Četvrtastog je tlocrta koji se proširuje u višekutnu apsidu sa zvonikom šiljata krova, vodoravno raščlanjeni s dva razdjelna vijenca. Najprije je krov bio pokriven šindrom, a kasnije limom.
Unutrašnjost čini jednobrodni prostor koji se produžuje u svetište te drveni ”koruš” do kojeg vode uske drvene stepenice s lijeve strane ulaza.

CRKVA PRESVETOG TROJSTVA U PLEŠCIMA

Prvotno je ovdje postojala stara, patuljasta kapelica koja je izgrađena 1648.g. u čast Presvetom Trojstvu. Ista je 1737.g. nadograđena da bi 1885.g. bila proširena i tada poprimila sadašnji izgled. Svojom veličinom i položajem daje osebujan izgled Plešcima.
Portalni ulazni dio ima barokni izgled s rozetom. Toranj je alpskog tipa, s krovom zašiljenih oblika, pomalo nalik na krušku ili lukovicu. Za vrijeme II. svjetskog rata stradala je, ali je brzo obnovljena. Godine 1925. u Rijeci su nabavljena tri zvona za crkvu.

CRKVA MAJKE BOŽJE OD POHOĐENJA U ZAMOSTU

Blagoslovljena je 1877.godine, a taj je nanevak urezan na poleđini oltara. Dojmljiva je njezina unutrašnjost, oslikani strop i bočne strane prenapregnute su klasičnim biblijskim motivima. Pažnju privlači prizor brodoloma i ukazivanje Gospe, a među likovima prikazanje Srca Isusova. Zastupljen je i motiv iz ovog kraja, slika drvodjelca na kojeg se prevalilo stablo, a sretni ishod uslijedio je posredstvom Majke Božje. Na glavni oltar nadvio se kip kraljice, rad Petra Jarma iz Osilnice iz 1937.g. S lijeve i desne strane njezina majčinskog lika nalaze se likovi sv. Petra i Pavla.

KAPELICA SVETOG IVANA I SVETOG ROKA

Nalazi se na križanju puteva Plešce-Zamost-Osilnica. Zavjetna je to kapelica čija se starost procjenjuje na preko sto godina. Nalazi se u blizini kuće gdje je nekada živjela obitelj Mrle, koja je bila nositelj prava na navedenu kapelicu. Prema sačuvanim ostacima resko ” slikarija smatra se da potječe s kraja XVIII. ili početka XIX. stoljeća. To je mala zavjetna građevina s krovištem na dvije vode prekrivenim limom te jednostavnim lučnim ulazom uokvirenim kamenim crtama bez profilacija na kojem su metalna rešetkasta vrata. Vanjski zidovi kao i križni svod unutrašnjosti kapelice ukrašeni su oslikom s početka XX. stoljeća, ispod kojeg se mogu uočiti tragovi izvornih fresko-slikarija.