Zanimljivosti

PETAR KLEPAC

Petar Klepac – hrvatski div, legendarni je junak u koga su ljudi predajom i maštom ugradili najbolje osobine goranskog čovjeka: hrabrost, otpornost na nedaće, bistar um, plemenitost, smisao za humor. Rodio se u selu Mali Lug, podno Svete Gore, u siromašnoj obitelji. Na Svetoj Gori primio je čudesnu snagu kojom je pomagao slabima i nesretnima te protjerivao neprijatelje. Neke legende govore da su mu tu snagu podarile vile jer ih je spasio od sunčeve jare dok su spavale nakon noćnih plesova. Neke druge priče tvrde da mu je snagu darovala Blažena Djevica Marija.  Da bi se opisala njegova snaga, spominje se greda 4,5 m dugačka, 85 cm široka te 15-20 cm visoka koju je Petar Klepac donio sa Svete gore za kuću koju je gradio u svom rodnom mjestu Malom Lugu, a koja je izgorjela 1942. godine. Legenda kaže da je bio čovjek srednjeg rasta, širokih leđa, crnih umiljatih očiju, smeđe kose. Govori se da se Petar Klepac borio protiv Turaka. Tjerao ih je sve do Carigrada, što lukavstvom, što snagom. Car Leopold mu je za njegova junaštva podijelio plemstvo, pa su ga zvali plemeniti Petar Klepac. On i danas živi u različitim pričama Čabarskog kraja, a sve one veličaju hrabrost, poštenje i upornost, snagu koja se postiže spajanjem razuma s izvorom prirode. Danas je Petar Klepac simbol snage ovog naroda i zbog toga se grad Čabar naziva još i Zavičaj Petra Klepca.

 

TRKANJE JAJA

Tradicija trkanja jaja, uskršnji je običaj koji postoji u Prezidu od davnine, od prvih dana nastanka ovog naselja. U ona stara vremena jaja su se trkala  kako bi se za obitelj osigurala dovoljna količina istih za prehranu. Obitelji su bile mnogobrojne, a hrane, posebice za djecu, bilo je malo, te se svatko snalazio kako je znao i umio. Već su tada pojedinci znali posebnu pažnju posvetiti ishrani kokoši kako bi uz Uskrs imali kvalitetna jaja s tvrdom korom. Običaj se njegovao stoljećima, prenosio se s starijih na mlade, a pri tome su pojedine obitelji bile poznate po vrsnim natjecateljima, koji su u košarama kući znali donijeti i više stotina jaja, koja su u slast pojedena. Bilo je zabilježenih i slučajeva da su pojedinci znali podvaliti jaje izrađeno iz drva ili zaliveno smolom, sve u nastojanju da osvoje što više jaja. No takvi su pokušaji brzo otkriveni, a počinitelju je zabranjeno daljnje sudjelovanje. Natjecanje započinje u ranu zoru, čim se razdani, i potraje do kasnih večernjih sati. Okupljaju se stari i mladi, pokušavajući utvrditi kvalitetu jaja,i često puta znaju ostati bez ijednog, dok drugi osvajaju pregršt jaja. U dane kada traje nadmetanje, Prezid postaje svojevrsno borilište kojim vladaju razni mirisi, a sa strane često su puta razbacana razbita jaja. Natječu se ne samo stanovnici Prezida već i njihovi prijatelji iz susjednih slovenskih naselja. Svake je godine sve više osoba, van ovog područja, koje dolaze u Prezid kako bi se na licu mjesta upoznale s ovim rijetko viđenim običajem. Tvrdo kuhana jaja provjeravaju se tucanjem jaje o jaje po pravilu ritka (širi dio jaja) s ritkom, špička (šiljatiji dio jaja) sa špičkom. Pobjednik odnosi razbijeno jaje. Na kraju ostaju nerazbijena najtvrđa jaja, a pobjednik je onaj koji je osvojio najviše jaja. Kao i u svakoj igri i tu ima podmetanja pa pojedinci prepariraju jaja ili ih pune katranom, smolom, pojačavaju kemikalijama ili ih lakiraju da budu tvrda, a u nadmudrivanju se koriste čak i drvena jaja. Takvi se pojedinci ubrzo otkriju i izbace iz igre. Igra trkanja jaja traje cijeli dan pred mjesnom crkvom, na ulici, u kafićima, ali i u domovima. Tijekom nadmetanja razbije se oko 2.000 jaja, a pobjednici znaju otići svojim kućama i sa 300-400 osvojenih jaja.

 

PUHARSKI DANI

Trodnevna manifestacija u Tršću, podno Rudnika, posvećena promidžbi ovoga kraja i njegovih značajki, a posebice plahoj šumskoj životinjici ” puhu, koji je stoljećima prehranjivao žitelje ovoga kraja. Sve je garnirano kulinarskim specijalitetima, ljepotom domaće muzike, tradicijskim običajima, djevojkama u narodnim nošnjama te natjecanjem u lovu na puhove koje se sastoji od  ocjenjivanja ulovljenih puhova i natjecanja u guljenju puha.